Dijagnostičke procjene
Dijagnostički testovi / procjene
Opservacijski protokol za dijagnostiku autizma – ADOS-2
- standardizirani i polustrukturirani protokol koji predstavlja „zlatni standard“ u postupku dijagnostike za procjenu pojedinaca za koje postoji sumnja na poremećaj iz spektra autizma
- uključuje procjenu komunikacije, socijalne interakcije, igre/maštovite uporabe materijala i ponavljajućih ponašanja pojedinaca
- koristi se za procjenu pojedinaca u dobi od 12 mjeseci pa nadalje
- sadrži pet modula za procjenu, a po ispitivanju se primjenjuje samo jedan od njih, primjeren za pojedinog sudionika
Razvojni test Čuturić (RTČ)
- za ispitivanje psihomotoričkog razvoja dojenčadi, male djece i predškolske djece
- ispituje razvoj psihomotorike, okulomotorike, emocionalnosti, govora, slušno-motoričkih reakcija, komunikacije, društvenosti i verbalnog izražavanja znanja
- primjenjuje se kod zdrave djece i kod djece s poteškoćama u dobi od jednog mjeseca do osme godine
- u primjeni se koriste različiti materijali (zvečka, zvonce, ogledalo, slikovnica…)
- primjenjuje se u prisutnosti roditelja ili odrasle osobe
Wechslerov test inteligencije za djecu – WISC-IV-HR
- najpoznatiji i najčešće upotrebljavan test inteligencije za djecu
- pruža informacije o općoj intelektualnoj sposobnosti djeteta te o nizu njegovih specifičnih kognitivnih sposobnosti
- moguće je identificirati djecu s umjerenim ili težim poteškoćama u učenju i čitanju, hiperaktivnu djecu, djecu s poremećajima pažnje, emocionalnim poremećajima, poremećajima u ponašanju, oštećenjima sluha te s problemima u produkciji i razumijevanju govora
- koristi se za procjenu djece i adolescenata u dobi od 6 godina i 0 mjeseci do 16 godina i 11 mjeseci
Test za deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj – ADHDT
- standardiziran i normiran test namijenjen procjeni ponašanja osoba s poremećajem pažnje/hiperaktivnim poremećajem (ADHD) ili osoba s problemima ponašanja te dijagnosticiranju učenika s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem
- koristi se za procjenu pojedinaca u dobi od 3 do 23 godine
Beckovi inventari za mlade – drugo izdanje za djecu i adolescente – BYI-II
- sastoje se od pet inventara samoiskaza koji se koriste za zahvaćanje doživljaja depresije, anksioznosti, ljutnje, ometajućeg ponašanja i samopoimanja djece i adolescenata u dobi od 7 do 18 godina
- korisna pomoć za postavljanje dijagnoze ili određivanje tretmana, praćenje napretka djece uključene u neki tretman ili plan liječenja
Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR
- receptivni jezični test kojim se procjenjuje razumijevanje hrvatske gramatike s obzirom na fleksiju, funkcionalne riječi i redoslijed riječi.
- omogućava ispitivaču ne samo procjenu sudionikova razumijevanja gramatike u usporedbi s drugim sudionicima iste dobi, nego otkriva i njegova specifična područja teškoće
- obuhvaća dobni raspon od 4 godine nadalje
Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR
- test širokog raspona koji služi kao mjera receptivnog (slušnog) poznavanja rječnika kod pojedinaca u dobi od 2,5 do iznad 90 godina
- može se koristiti i kao trijažni postupak za provjeru verbalne sposobnosti djece i odraslih, za trijažu nadarenosti i teškoća, za trijažu kandidata za posao te kao mjera poznavanja stranog jezika (ako se primjenjuje na jeziku koji nije materinski jezik ispitivane osobe)
Procjena grubog motoričkog funkcioniranja
- provodi se kod djece i mladih do 18 godina sa cerebralnom paralizom i Down sindromom provodimo standardiziranom skalom GMFM-88 i GMFM-66 (Gross Motor Function Measure)
- temelji na trenutnim sposobnostima izvođenja motoričkih zadataka i zadržavanja posturalnih položaja te ne uključuje nikakve invazivne postupke
- skala se sastoji od 88 ili 66 zadataka unutar pet dimenzija: A) ležanje i okretanje, B) sjedenje, C) puzanje i klečanje, D) stajanje, E) hodanje, trčanje i skakanje
- svrha procjene i određivanja grubih motoričkih funkcija je deskriptivna, diskriminativna, prediktivna i evaluativna
- analiza testiranja omogućuje planiranje i vrednovanje terapijskih postupaka liječnicima pedijatrima, fizijatrima, fizioterapeutima, radnim terapeutima, edukacijskim rehabilitatorima, kineziolozima i ostalim stručnjacima koji se u svakodnevnom radu susreću s djecom kod kojih su prisutne poteškoće u razvoju.
Edukacijska rehabilitacija
- Edukacijsko – rehabilitacijski stručnjak vrši procjenu, tretman i evaluaciju učinkovitosti tretmana (razvojnih edukacijskih, habilitacijskih i rehabilitacijskih programa)
- Edukacijsko – rehabilitacijska procjena odnosi se na sveobuhvatnu procjenu djetetovih fizičkih, kognitivnih, komunikacijskih, emocionalnih i socijalnih razvojnih kapaciteta na osnovu kojih se nadograđuju daljnji programi za poticanje istih
Logoped – procjena djeteta i njegovih komunikacijskih te govorno – jezičnih vještina i sposobnosti
- Procjena djeteta ovisit će o kronološkoj dobi djeteta i poteškoćama
- Procjenjuju se sljedeće vještine: razvoj komunikacijskih vještina djeteta, razvoj govorno – jezičnih vještina koje se odnose na jezično razumijevanje (receptivni govor) i govorno – jezičnu produkciju (ekspresivni govor), socio – kognitivne vještine koje su važne za komunikaciju
- Procjenjuje se također: struktura, pokretljivost i funkcija artikulatora, način govora djeteta, kvaliteta glasa te grafomotoričke sposobnosti, obilježja rane pismenosti, vještine čitanja, pisanja i računanja
Senzorna integracija
- Sveobuhvatnost procjene odnosi se na korištenje višestrukih izvora informacija
- Vrlo je važna kombinacija nestandardiziranih i standardiziranih procjena koje daju kvalitativne i kvantitativne podatke o senzornoj osjetljivosti
- Testovi pružaju informacije o izvedbi pojedinca u taktilnoj, kinestetičkoj i vizualnoj percepciji, vestibularnoj obradi i integraciji, senzo-motoričkoj koordinaciji i različitim aspektima praksije (oponašanje položaja tijela, sekvencioniranju pokreta, provođenje verbalnih naredbi )
Potpomognuta komunikacija
- Potreba za potpomognutom komunikacijom u ranoj intervenciji ovisi o prirodi i složenosti djetetovih komunikacijskih potreba
- Komunikacijske potrebe djece i mladih ovise o etiološkim čimbenicima, uloga komunikacijskih interakcija za razvoj komunikacijskih vještina, procjena i intervencija te dostupnost asistivne tehnologije
- Osobitosti komunikacijskih teškoća djeteta, potencijalnog korisnika potpomognute komunikacije, variraju s njegovom kronološkom dobi i dijagnozom te stoga značajan izazov predstavlja razlikovanje različitih mehanizama i funkcija koje pridonose različitim komunikacijskim teškoćama
Potpomognuta komunikacija obuhvaća komunikacijske alate i tehnike koji se koriste samostalno ili u kombinaciji, kako bi nadomjestili komunikaciju osobama koje imaju teškoća u verbalnoj ili pisanoj komunikaciji. Ona uključuje tehnike bez pomagala (pokazivanja, geste), niskotehnološka pomagala (komunikacijske knjige i ploče) te visokotehnološke komunikacijske uređaje (uređaji i računala s govornim izlazom).
Metoda odabira – način fizičkog pristupa tipkama, gumbima, poljima ili područjima. Odabir se najčešće vrši prstima, ali može se vršiti i pomoću različitih dijelova tijela ili opreme (pokazivač, miš, joystick, sklopka).
Multimodalni komunikacijski sustav – korištenje različitih načina za samostalnu i međusobnu komunikaciju uključujući govor, vokalizaciju, izraze lica, govor tijela, gestikulaciju, znakove, pokazivanje, niskotehnološku potpomognutu komunikaciju i visokotehnološku potpomognutu komunikaciju.