Obilježava se svake godine 26. ožujka i posvećen je podizanju svijesti o epilepsija. Ovaj dan pokrenula je 2008. godine djevojčica Cassidy Megan iz Kanade, s ciljem smanjenja stigme i straha koji često prate osobe koje žive s epilepsijom.
Epilepsija remeti sve aspekte života i lako može postati fizička, psihička i socijalna poteškoća pojedincima i njihovim obiteljima. Osobe s epilepsijom izložene su stigmatizaciji i predrasudama: čak 40 % djece s epilepsijom ima probleme u školi zbog nerazumijevanja za tu bolest, a stopa nezaposlenosti među osobama s epilepsijom u Europi je i dalje visoka.
Ljubičasti dan posvećen je informiranju javnosti o epilepsiji kao neurološkom poremećaju, razbijanju predrasuda i stigme te pružanju podrške osobama s epilepsijom i njihovim obiteljima. Ljubičasta boja simbolizira podršku, razumijevanje i solidarnost s osobama koje žive s epilepsijom.
Svrha obilježavanja Ljubičastog dana jest povećati razinu znanja o epilepsiji, potaknuti uključivost i empatiju u društvu, naglasiti važnost pravovremene dijagnoze i liječenja te osnažiti oboljele da žive kvalitetan i dostojanstven život.
Prema dostupnim podacima, u svijetu više od 50 milijuna ljudi živi s epilepsijom, što ovu bolest čini jednom od najčešćih neuroloških bolesti. Procjenjuje se da oko jedna od sto osoba ima epilepsiju.
U Hrvatskoj od epilepsije boluje oko 40 000 osoba, od kojih su između 7 000 i 10 000 djeca a prema nekim procjenama taj broj doseže 18 000. Točni podaci o broju oboljelih ne postoje jer ne postoji registar za oboljele od epilepsije.
Ljubičasti dan podsjeća nas koliko su razumijevanje, edukacija i podrška važni. Epilepsija ne mora biti prepreka za kvalitetan život ako postoji odgovarajuće liječenje i podrška okoline, a obilježavanjem ovog dana doprinosimo stvaranju društva bez predrasuda, u kojem se svaka osoba osjeća prihvaćeno i sigurno.
Kako možemo pridonijeti sigurnijem okruženju za oboljele od epilepsije? Zapamtimo nekoliko jednostavnih koraka u pružanju pomoći tijekom epileptičkog napada:
- Ako se zateknemo uz osobu koja ima epileptički napad, najvažnije je ostati priseban.
- Obavezno treba mjeriti vrijeme napadaja. Većina napadaja završi za 2 do 3 minute, a ako se radi o dužem trajanju napadaja uvijek je nužna hitna liječnička intervencija.
- Kako bismo spriječili tjelesne ozljede, pod glavu možemo staviti jastuk ili nekakav mekani predmet.
- Osobu koja ima napadaj postavljamo u bočni položaj radi održavanja prohodnosti dišnih putova.
- Svojim govorom i postupcima trebamo djelovati umirujuće te ostati uz osobu dok napadaj ne prođe.
- Također, važno je zapamtiti da tijekom epileptičkog napada ne treba davati hranu ili piće kako ne bi došlo do gušenja.